Petak, 18 listopada

Svjedoci smo ovog vremena da gotovo nema grada koji nema svoju grobnicu ili mjesto gdje su komunistički zločini tijekom Drugog svjetskog rata i poraća ostavili svoj trag. Razumljivo je da mnogi ljudi možda pomisle: “Zašto se opterećivati prošlošću?” No, teško je shvatiti da grobovi, u stvari, govore istinu.

Prvo, moramo se pomiriti s činjenicom da su generacije učile iskrivljenu verziju povijesti. Ne možemo pobjeći od istine o onome što se dogodilo. Djeca u školama danas još uvijek uče iskrivljenu povijest, što ih sprečava da razumiju kompleksnost prošlih događaja. Poslije škole, odlaze na trening, hodajući asfaltom koji prekriva zločine iz Drugog svjetskog rata, čemu svjedočimo.

Važno je naglasiti da su ti zločini počinjeni od strane komunista i takozvanih partizana osloboditelja, kako bi se istaknulo tko su bili odgovorni za te događaje.

Suočavanje s prošlošću i traženje istine nije samo zadatak za one koji su živjeli u to vrijeme; to je obveza svih nas. Ispravljanjem iskrivljene komunističke verzije povijesti možemo osigurati da buduće generacije dobiju priliku da stvarno razumiju prošlost i izgrade bolju budućnost, gdje se poštuju ljudska prava i pravda za sve.
[the_ad_group id=”83″]
Sjećanje na prošlost može nam pomoći izbjeći ponavljanje istih grešaka i osigurati da se ljudski životi i dostojanstvo uvijek cijene, bez obzira na ideološke razlike. To je temelj za stvaranje društva koje se temelji na istini, poštovanju i pravdi. Svaka žrtva zaslužuje imati svoje mjesto, a ne da žrtve naših predaka budu prekrivene cestama ili javnim sanitarnim mjestima iz bivše države.

Svjedočimo ekshumaciji ovih dana u Gospiću, što nas podsjeća na nužnost istraživanja i suočavanja s prošlošću kako bismo razumjeli što se dogodilo i osigurali da se takvi zločini, počinjeni od strane komunista i takozvanih partizana osloboditelja, nikada više ne ponove.

Temeljem iznesenog lokalitet ekshumacije poslijeratnih žrtava Drugog svjetskog rata obišli su ličko-senjski župan Ernest Petry i gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević, nakon čega je za medije župan Petry kratko komentirao iskope: „Kada vidim ostatke ljudskih tijela, razmišljam da su to bili nečiji očevi, djedovi, majke, bake, djeca… Zgrožen sam partizanskim zločinima koje su bez ikakvog procesuiranja počinili ličkim Hrvatima u poslijeratnom razdoblju. Hvala Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu hrvatskih branitelja, što će žrtve nakon skoro 70 godina biti dostojanstveno sahranjene.“

 Ministarstvo hrvatskih branitelja je 20. rujna 2023. u Gospiću započelo posljednju fazu probnih iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostataka na predjelu ispred groblja sv. Marije Magdalene u Gospiću.

Terenske aktivnosti provode se temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

U prve dvije faze istraživanja provedene tijekom 2021. i 2022. godine pregledano je 835 m² te su do sada ukupno ekshumirana najmanje 153 posmrtna ostatka.

Prethodno je provedeno opsežno istraživanje lokacije provođenjem terenskih izvida i snimanja lokacije iz zraka te probnim iskapanjima na više izglednih mjesta – uz ogradu groblja, s istočne strane ceste i unutar igrališta, čime su potvrđeni nalazi ljudskih posmrtnih ostataka, a u ovoj fazi bila je potrebna i priprema lokaliteta u vidu podizanja asfaltnog sloja dijela ceste između gospićkog groblja i nogometnog igrališta Balinovac.

O rezultatima terenskih istraživanja i ekshumacijama, u kojima uz Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjeluju i druge nadležne institucije te Ličko-senjska županija i Grad Gospić, javnost će biti pravodobno obaviještena.

Uz potragu za osobama nestalim u Domovinskom ratu, koja je prioritet ove Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja, intenzivno se provode aktivnosti i u istraživanju grobišta žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

U mandatu ove Vlade istražena je 81 lokacija u Ličko – senjskoj županiji grobišta Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 1943 osobe.
[the_ad_group id=”83″]

Djeli.
Exit mobile version