Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Koprivnicu. S članovima Uprave Podravke razgovarao je o daljnjim ulaganjima u jačanje prehrambene i prerađivačke industrije, a na svečanoj sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije podsjetio je da je Hrvatska, bez obzira na brojne krize, gospodarski snažno rasla. Kazao je i da je hrvatska Vlada danas donijela odluke o raspisivanju lokalnih izbora.
Već su sada ispunjeni neki ciljevi koji su bili planirani tek krajem desetljeća
U svom je govoru na svečanoj sjednici Koprivničko-križevačke županije kazao da je u devet godina mandata politika Vlade bila da Hrvatska sustigne susjedne zemlje koje su desetak godina prije nas ušle u Europsku uniju.
Istaknuo je da je napredak vidljiv i mjerljiv, što pokazuje i Izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije za 2023. koja je predstavljena u Hrvatskom saboru, u kojem se vidi da su već sada ispunjeni neki ciljevi koji su bili planirani tek krajem desetljeća.
Podsjetio je da je Hrvatska, bez obzira na brojne globalne krize i izazove, gospodarski rasla. Hrvatska je zemlja koja na razini Europske unije ima drugi najveći rast BDP-a, u prošloj godini 3,8 posto, inflaciju od tri posto, a proračunski deficit od 2,1 posto, kazao je premijer. Dodao je da je udio javnog duga u BDP-u, koji je za vrijeme COVID krize bio 87 posto, sada smanjen na 57,4 posto, a pritom je kreditni rejting podignut na A- investicijsku razinu.
Dinamizirali smo tržište kapitala, izdali smo državne obveznice, izdajemo trezorske zapise, mobilizirali 8,1 milijardu štednje hrvatskih građana i iz komercijalnih banaka prebacili dio ulaganja u državne vrijednosne papire, naglasio je Plenković.
Dosad je isplaćeno čak 300 milijuna eura kamata, što je indikator koji pokazuje visok stupanj povjerenja hrvatskih građana u smjer ekonomske politike koju Vlada vodi, istaknuo je.
Podsjetio je kako je Vlada u krizama reagirala s brojnim paketima pomoći. Naveo je da je od početka COVID krize do sada isplaćeno 8,3 milijarde eura pomoći građanima i gospodarstvu. U Hrvatskoj radi milijun i 710 tisuća ljudi, a nezaposleno je samo 85 tisuća ljudi. U godinu dana broj zaposlenih u Hrvatskoj se povećao za 55 tisuća, u dvije godine za 100 tisuća, to su podaci koji su itekako ohrabrujući, nastavio je Plenković, dodavši da je stopa zaposlenosti sada došla na 73 posto.
Prosječna neto plaća došla je s 749 eura na gotovo 1400 eura, medijalna sa 658 na 1200 eura, a minimalna s 414 na 970 eura, kazao je.
Posebno vodimo računa o našim umirovljenicima, za njih smo pripremili 11 paketa jednokratne pomoći vrijednih 770 milijuna eura, a novi iskorak za povećanje mirovina slijedit će nakon usvajanja novog Zakona o mirovinskom osiguranju.
Stalni dijalog i suradnja između središnje vlasti i županija, gradova i općina
„Sve to radimo u široj politici strukturirane suradnje između središnje razine vlasti i županija, gradova i općina, a ono što je novost koja će trajno ostati u našoj strukturi djelovanja to je taj stalni dijalog, osobito sa županima“, naglasio je Plenković.
Dodao je da to znači da su sva vrata svih resora, ministara i ministrica te državnih tijela otvorena svim županima, načelnicima i gradonačelnicima, te da se, kroz stalni dijalog nastoje zajednički rješavati problemi.
Istaknuo je proces funkcionalne decentralizacije kada su se pripajanjem ureda državne uprave županijama dale veće ovlasti, veća nadležnost i više ljudi za obavljanje poslova.
„Stalno nastojimo spuštati sve ono što smatramo da je, sukladno načelu supsidijarnosti, primjerenije da se rješava na razinama koje su najbliže našim građanima upravo na te razine“, poručio je.
Prihodi lokalnih jedinica veći su za 2,1 milijardu eura
Kad je riječ o fiskalnoj decentralizaciji, premijer je kazao da su napravljeni veliki iskoraci.
„Naš lokalne jedinice imaju 2,1 milijardi eura prihoda više nego što je to bilo prije. Svima su rasli proračuni“, ocijenio je premijer, dodavši da ovogodišnji proračun Koprivničko-križevačke županije iznosi 122,4 milijuna eura i 25 posto viši je nego lani.
Osvrnuo se na projektnu suradnju, kazavši da Vlada uvijek nastoji podupirati projekte u konceptu politike ravnomjernog regionalnog razvoja.
Najavio je pritom i novi Zakon o regionalnom razvoju.
U tom pogledu, kazao je, rezultati Koprivničko-križevačke županije su itekako ohrabrujući.
Regionalni centri kompetentnosti neki su od najboljih projekata koji su učinjeni za strukovno obrazovanje, rekao je Plenković, podsjetivši da je u Hrvatskoj u strukovnom obrazovanju 70 posto učenika srednjih škola, a investicija od 260 milijuna eura za 25 centara kompetentnosti u potpunosti je promijenila način obrazovanja.
Osvrnuo se na smanjenje nezaposlenosti te na porast zaposlenosti, što sve govori o gospodarskoj dinamici i aktivnostima koje se zbivaju u županiji.
Ono što je ključno za Hrvatsku ostaje u hrvatskim rukama
Pohvalio je veliki Podravkin investicijski ciklus vrijedan 250 milijuna eura, s novim tvornicama, novim logističko-distributivnim centrom, investicijama u Varaždinsku županiju te, na kraju, s akvizicijom poljoprivrednoga portfelja Fortenove, za nešto više od 300 milijuna eura.
„Podravka je postala naša strateška, najvažnija poljoprivredno-prehrambena kompanija koja se prostire od sjevera Hrvatske i u cijelu Slavoniju“, poručio je te čestitao na tom projektu koji se, naglasio je, uklapa u Vladinu politiku da ono što je ključno za Hrvatsku ostaje u hrvatskim rukama, da se upravlja na najsuvremeniji način i da više od 8.800 ljudi koji sada rade u tom sustavu bude adekvatno plaćeni i pridonose hrvatskom gospodarstvu.
Premijer je govorio i o projektu Sjever u koji se ulaže 2 milijarde eura, te na program integriranih teritorijalnih ulaganja koji se odnosi na gradove koji su sjedišta hrvatskih županija.
„Koprivnica je dobila svoju financijsku omotnicu od 18 milijuna eura, ne mora konkurirati ni s kim horizontalno da bi se ti projekti realizirali i to je jedna velika inovacija“, ocijenio je.
Podsjetio je na investiciju od 11 milijuna eura kojom je financiran učenički i studentski dom u Koprivnici, a koji će zasigurno povećati kvalitetu života i obrazovanja učenicima i studentima.
Što se tiče investicija u zdravstvo, premijer je istaknuo potrebu rješavanja pitanja palijativne skrbi koja je važna diljem Hrvatske, a iskorake je najavio i u ovoj županiji.
Govorio je o prometnoj infrastrukturi, modernizaciji željezničke pruge i dovršetku brze ceste koja je važna za Koprivnicu i županiju, naglasivši da će Vlada naći sredstva za ono što je ključno za razvoj.
Što se tiče ostalih tema, Plenković je kazao da želi ohrabriti sve da budu angažirani i poduzetni.
„Mislim da je projekata pregršt, i u turizmu i u gospodarenju otpadom i u komunalnom gospodarstvu, ulaganjima, investicijama, školama, vrtićima“, nabrojao je, podsjetivši da je u tijeku ciklus ulaganja u hrvatski obrazovni sustav vrijedan 2,7 milijardi eura.
Naglasio je da je od 2016. godine do danas izgrađeno, obnovljeno ili dograđeno 900 dječjih vrtića diljem cijele Hrvatske, a navedeni ciklus obuhvaća osnovne škole, sportske dvorane, visoko obrazovanje.
„To je proces ulaganja u obrazovnu infrastrukturu kakav nismo imali, možda i više od sto godina, a teško da ćemo ga imati i u tako skoroj budućnosti. Zato ne čudi sa smo cijeli proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u periodu u kojem upravljamo Hrvatskom povećali za 2,6 mlrd eura“, poručio je predsjednik Vlade.
Zahvalio je svima na trudu i radu, čestitao dobitnicima županijskih nagrada, čelnicima općina i gradova zahvalio na dosadašnjoj suradnji te izrazio uvjerenje da će se ta suradnja nastaviti i nakon lokalnih izbora koji će se održati 18. svibnja i 1. lipnja.
Hrvatska dvostrukih kriterija u režiji besramne i licemjerne ljevice
U izjavi medijima Plenković je komentirao SDP-ovu inicijativu za smjenu glavnog državnog odvjetnika Turudića, kazavši da je ta inicijativa suprotna odredbama zakona o državnom odvjetništvu.
„Ovo je teški udar na neovisnost tijela kaznenog progona. Da takav pritisak radi HDZ, imali bismo vjerojatno opet demonstracije“, kazao je.
Politiku dvostrukih kriterija koju predvodi SDP, a sada i Možemo, nazvao je besramnom.
„To su licemjerni ljudi koji nastoje, kada je riječ o nekom procesu političkog profila koji se odnosi na vladajuće, dakle, nekoga iz HDZ-a, tada je to likovanje, o tomu se piše i sluša 24 sata, kad je to netko od njih, bez obzira što se vidi da su to ozbiljni problemi, ne samo pravnog, nego i moralnog karaktera, onda oni svi brane sebe i pozivaju se na nekakav tajming“, poručio je, dodavši da je to besramno i licemjerno.
Upitan o financijskom cenzusu za samostalne umjetnike za ostvarivanje prava na uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kazao je da je ministrica Obuljen Koržinek više puta nastojala da se taj sustav revidira.
Protjerivanja Hrvata iz Srbije moraju prestati
Govoreći o protjerivanja Hrvata iz Srbije kazao je da to više nije izoliran slučaj, već se radi o sistemskom postupanju koje treba prestati.
Bilo kakve unutarnje političke teme Srbije ne trebaju uopće imati utjecaja na Hrvatsku niti na njezine državljane, rekao je Plenković.
„Očekujemo da to prestane”, naglasio je premijer i dodao da je zbog toga reagirala i Europska komisija.
Ponovio je da Hrvatska nema nikakav upliv u unutarnja politička zbivanja u Srbiji niti se u njih miješa, a suprotne tvrdnje nazvao je smiješnima.
Novac za obnovu Zagreba donijela je hrvatska Vlada a ne gradska vlast
Odbacio je teze zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da Ministarstvo graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine namjerno opstruira zagrebački GUP, kazavši da očito s GUP-om nešto nije bilo u redu.
„Ja sam Zagrepčanin kao i on, rođenjem i stanovanjem. Zalažemo se za Zagreb, on je moj grad i ja želim učiniti sve da on bude i napredan i kvalitetan. Uostalom, 2,1 milijardu eura za obnovu donijela je u Zagreb hrvatska Vlada, a ne gradska vlast“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Izvor i foto : https://vlada.gov.hr/
