Nalazimo se u vremenu velikih tektonskih promjena, a globalne sigurnosne prilike izrazito su povezane s našim gospodarskim i socijalnim prilikama, poručio je premijer Plenković socijalnim partnerima na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Upravo je ruska agresija na Ukrajinu glavni razlog donošenja svih paketa mjera pomoći zbog inflatornih pritisaka i energetske krize, dodao je podsjetivši da je Vlada prije nekoliko dana donijela 8. paket mjera vrijedan gotovo 300 milijuna eura. Važna tema u drugom dijelu ove godine, najavio je, bit će izrada novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije te pozvao da se sjednica GSV-a u ovom širem formatu najesen posveti toj temi.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Pozdravljajući socijalne partnere, premijer Plenković podsjetio je da je Vlada prije nekoliko dana usvojila još jedan, osmi paket mjera potpore građanima i gospodarstvu, vrijedan gotovo 300 milijuna eura.
Paket je dobro kalibriran, kazao je i naglasio da je najvažnije da će cijene struje, plina i toplinske energije ostati iste.
Povrh toga, dodao je, svim umirovljenicima će se isplatiti jednokratna potpora u iznosu od 50 eura. To je 11. paket potpore hrvatskim umirovljenicima.
Tu su i potpore za pružatelje socijalnih usluga, udomiteljske obitelji, nezaposlene hrvatske branitelje, mjere za održivost domaćeg javnog prijevoza, za proljetnu sjetvu poljoprivrednicima te potpore studentima.
Nastavljaju se i mjere ograničenih cijena određenih proizvoda, kojih je sada 70, a s proizvođačima, distributerima i trgovcima dogovorene su zajedničke mjere kako bi se smanjili inflatorni pritisci.
U tom je kontekstu podsjetio da je u 2024. inflacija bila 3 posto, što je u okvirima maastriških kriterija. Prije toga bila je 8 pa čak i 10 posto, a mjerama koje se poduzimaju i odgovornim formiranjem cijena premijer očekuje da će i inflatorni pritisci dovesti u redovite okvire.
Hrvatska ima velik gospodarski rast, naglasio je predsjednik Vlade.
Važna tema ove godine bit će izrada novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, odnosno novog sedmogodišnjeg proračuna.
U tom je kontekstu premijer Plenković naveo da se od 2028. godine počinje s otplatom Instrumenta EU iduće generacije, pa će i te troškove trebati uračunati u europski proračun koji iznosi 180 milijardi eura godišnje.
Hrvatska godišnje u europski proračun uplaćuje 750 milijuna eura, dodao je.
Vlada je prošlog tjedna donijela Nacionalni plan stambene politike. Sve mjere koje se kombiniraju, kazao je, imaju vrlo jasan cilj, a to je smanjiti cijene i najma i kvadrata nekretnina kako bi se pomoglo rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima.
Premijer Plenković kazao je kako se nalazimo u vremenu velikih tektonskih promjena, a globalne sigurnosne prilike izrazito su povezane s našim gospodarskim i socijalnim prilikama.
Upravo je ruska agresija na Ukrajinu glavni razlog donošenja svih paketa mjera pomoći zbog inflatornih pritisaka i energetske krize.
To nisu teme daleko od nas, koje se Hrvatske ne tiču, upozorio je i dodao da je svaki dan ruske agresije na Ukrajinu dan duže kriznih mjera u hrvatskom društvu.
Zato je to vrlo važno za nas, dodao je, jer se tamo štiti naša sigurnost, naše vrijednosti i naš način života.
Rekordno visoka zaposlenost, rast plaća i mirovina, drugi najbrži rast BDP-a u EU
Kao podlogu za daljnju raspravu, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić održao je prezentaciju o socioekonomskim pokazateljima Hrvatske.
Primjerice, broj zaposlenih koji je u 2024. dosegao milijun i 707 tisuća, bio je najveći broj zaposlenih u apsolutnim brojevima praktički od hrvatske neovisnosti.
Pritom je, kada je riječ o zaposlenosti mladih, prije desetak godina više od polovice mladih radilo na određeno vrijeme, a danas ih tako radi manje od trećine.
Što se tiče registrirane nezaposlenosti, ona je pala ispod 100 tisuća, što je također najmanji broj nezaposlenih od neovisnosti.
Prosječna neto plaća, od 2012. do 2024., porasla je 74 posto na godišnjoj razini. Pritom je u zadnjih osam godina došlo do najvećeg porasta prosječne plaće, a dosegla je 1.392 eura.
Nakon stagnacije do 2015., bilježi se i snažan, rekordni rast minimalne plaće od 134 posto, što je gotovo najveći rast u Europskoj uniji.
Medijalna plaća u mandatu je rasla 72 posto i danas je na 1.200 eura neto.
Što se tiče osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, ona je od 2016. do danas rasla za 40 posto. Uz ovogodišnje povećanje, ukupan rast osnovice bit će 48 posto do rujna ove godine.
Prosječna neto mirovina rasla je za ukupno 74 posto u mandatu od 2016. do danas.
Bilježi se i snažan rast BDP-a, a u manje u 10 godina gotovo je udvostručen, a Hrvatska ima drugi najbrži rast BDP-a u Europskoj uniji.
Što se tiče BDP-a po stanovniku, on je od 2016. do 2024. porastao s 11 na 22 tisuće eura.
Izvor i foto : https://vlada.gov.hr/
