8.3 C
Zagreb
Petak, 1 ožujka, 2024

Vatroslav Županćić: PET (PRED) BOŽIĆNIH SIMBOLA I kako ih pojasniti strancima

Proteklih je nekoliko godina u naše gradove stiglo mnogo doseljenika, uglavnom ekonomskih migranata koji su preuzeli namještenja koja su ostala ispražnjena nakon odlaska brojnih Hrvata uglavnom na zapad Europe.

Ti strani radnici namješteni su uglavnom u uslužnim djelatnostima, a često ih možemo vidjeti kako u skupinama u slobodno vrijeme šetaju gradovima; gledaju izloge ili međusobno razgovaraju na jezicima nama uglavnom nepoznatima. Distanca koja je još vrlo zamjetna između njih i domaćih,  moći  će se premostiti samo kroz kvalitetnu integraciju; učenjem hrvatskog jezika, kulture i običaja.

Jedan od najvažnijih običaja naše kršćanstvom obilježene kulture je i predbožićno adventsko i božićno vrijeme. Stoga je izazov jednome Nepalcu ili pripadniku nekog drugog naroda pojasniti i približiti simboliku vezanu uz Advent i Božić. Sljedećih nekoliko važnih elemenata predstavljaju neodvojivi dio (pred) božićne simbolike koja ima svoja biblijska , kršćanska i povijesna izvorišta.

1. Svjetlost

Kršćanska tradicija je preuzela najmračnije doba godine za došašće i slavljenje Božića. Nalazi se usred zimskog solsticija ili suncostaja kada su noći vrlo duge jer je zemlja tada najudaljenija od sunca. Pošto je za Božić prekretnica, kada je svaki dan ponovno sve duži, na taj se način simbolično donosi i nova nada u vjernikovu svakodnevicu-poput Krista koji nas kao „Svjetlost svijeta“ na našem životnom putu sve više prosvjetljava i vodi prema vječnoj svjetlosti.

U našoj elektrificiranoj svakodnevici teže je razumjeti ugođaj božićnog osvjetljenja, kakav su još prije otprilike 150 godina davale svjetla svijeće. Tako je naprimjer evangelički pastor Wichern u njemačkom gradu Hamburg u nastojanju da štićenicima svojega sirotišta približi dolazak Božića, napravio ukrašeni vijenac na kotaču sa dvadeset i četiri malene svijeće za svaki dan došašća i  četiri velike svijeće za svaku adventsku nedjelju koje bi se potom palile jedna za drugom kao simbol uvijek sve sjajnijeg očekivanja dolaska Sina Božjega. Ovaj običaj se ubrzo prihvatio i u katoličkoj tradiciji, a u Hrvatskoj je postao opće prihvaćen nakon demokratskih promjena, dok je danas dio javne i privatne predbožićne ornamentike.

Na koncu biti svjetlost, Isusov je svevremenski  poziv njegovim učenicima.

2. Božićna zvijezda

Radi se o astronomskoj pojavi zabilježenoj u Novom zavjetu. O zvijezdi koju su mudraci s Istoka zamijetili kao “Zvijezdi novorođenog židovskog  kralja“ (Mt. 2,1-2)     i koja ih je pokrenula da je slijede prema Svetoj zemlji. Značenje ovoga neobičnog događaja ima važno tumačenje: a to je da će od Isusova rođenja svi narodi svijeta, uključujući i nežidove  moći naći  put do Boga.

Ukras Božićne zvijezde dio je božićnog drvca a nalazimo ga često kao ukras  na ulicama i trgovima. Jedna od najpoznatijih zvijezda je tzv. Herrnhuterska zvijezda nastala u pijetističkoj tradiciji na istoku Njemačke.

3. Jaslice

Prikazuju rođenje Kristovo u betlehemskoj štalici, mjestu koje se nalazi u pozadini, na margini   i skrovitosti . Ovaj prikaz isprva postavljen od Sv. Franje, pokazuje kako se  Bog radije objavljuje u tajnosti, bez ljudske pompe i sjaja, te u tijelu malenog i bespomoćnog djeteta na razini čovjeka.

Jednako i danas Boga možemo naći   prije svega   u   skromnosti i u naizgled skrovitim okolnostima. U vlastitoj  sobi kroz iskrenu molitvu i čitanjem Biblije. A Isusu možemo dobro služiti upravo kroz brigu o ljudima na margini, posjetu domu umirovljenika, ili kroz konkretnu pomoć spomenutim radnicima migrantima u potrebi- onima zaboravljenima u zabačenim mjestima naših periferija.

4. Anđeli

Anđeli su česti motiv na jelkama i ukrasima. Oni su prema Evanđelju pastirima donijeli vijest o Isusovu rođenju (Luka 2,8-10). Radi se o nadnaravnim duhovnim stvorenjima koja su prema Bibliji, osim što su prenosili Božju poruku u nekoliko imaju ulogu u proslavljanju Boga, te u služenju Božjim slugama.   To   znači da blagdan Božića nosi i poruku koja nije samo povijesna ili intelektualna već je i nadnaravna. Takvu poruku koja povezuje nebo i zemlju, prenijeli su anđeli na dan Kristova rođenja pjevajući:

“Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”

5. Darivanje i Pokloni

Božić je vrijeme međusobnog darivanja u krugu obitelji, prijateljima, ali i među poslovnim partnerima. Činjenica je također da su pokloni postali sve skupocjeniji

te su ljudi u božićnoj kupovini spremni riskirati ulazak u minuse i kredite kako bi ih  nabavili.  Kasnija  otplata  može uzrokovati mnogo  problema kada  započne naplata dugovanja.

I  ovdje smisao dobiva jedan poseban dar koji je čovječanstvu došao na Božić. Naime, svi mi nalazimo se u velikom minusu-dugu prema pravednome Bogu, čije smo zakone i zapovjedi prekršili. Za nadoknadu dugova ni naša najbolja djela nisu dostatna i naplata tog duga je neizbježna.

Sada nastupa dobra vijest koja je započela s Božićem, a ona glasi da je Sin Božji došao kako bi svojim životom trpljenjem i smrću platio tu veliku cijenu umjesto nas :“ Jer Bog je tako ljubio svijet, da je dao svoga jedinorođenog Sina da onaj koji vjeruje u njega ne pogine, nego da ima život vječni.“ (Ivan 3,16). Najveći dar kojeg mi grešni ljudi, domaći i stranci možemo dobiti  je upravo oproštenje naših dugova, pomirenje s Bogom kojega onda možemo nazivati i svojim Ocem.

Pastor Vatroslav Župančić

Urednik Nikolina B.

Povezani članci

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime




Pratite nas

933ObožavateljiLajkaj
3,871SljedbeniciSlijedi
950PretplatniciPretplatiti

Zadnje Objave