Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gostujući na televiziji N1, govorila je o obnovi Zagreba nakon potresa i o zakonodavnom okviru koji regulira status slobodnih umjetnika.
Kazala je da je resor Ministarstva kulture i medija u tišini odradilo najveći dio obnove. Preuzeli su, naglasila je, više od 500 zgrada, odnosno sve objekte javne namjene u gradu Zagrebu.
„Jedan euro iz gradskog proračuna nije otišao za obnovu nekog javnog objekta glavnog grada. Utvrdili smo da ni spomeničku rentu nisu trošili kako su trebali“, poručila je ministrica.
Izjave zagrebačkog gradonačelnika da su oni odradili 90 posto posla oko obnove neistinite su i uvredljive, kazala je.
„Sve što je napravljeno za konstrukcijsku obnovu je napravljeno državnim sredstvima putem Ministarstva kulture i medija. Imajte toliko pristojnosti da kažete hvala”, poručila je ministrica.
Kazala je da je suradnja Vlade s Gradom Zagrebom, usprkos svemu, korektna jer je to politika Vlade.
“Međutim, ne možete biti licemjer, stati ispred kamere i reći da ste vi odradili 90 posto”, istaknula je.
Otvoreni smo za dijalog oko izmjena zakonodavnog okvira koji regulira pitanja slobodnih umjetnika
Što se tiče statusa slobodnih umjetnika, ministrica Obuljen Koržinek je poručila kako joj je žao što se ta tema otvorila kod ovakve ekscesne situacije, jer je to nešto vrlo složeno.
Objasnila je da je sve bilo spremno za javnu raspravu o toj temi kad se dogodila pandemija COVID-a, a zatim i potres.
“To je sada ponovno došlo na red i o tome vodimo razgovore. U mom mandatu, jedan od ciljeva je bio revidirati taj zakonodavni okvir, da on bude bolji, da bolje štiti umjetnike”, rekla je ministrica.
Naglasila je da je sadašnji zakonodavni okvir takav da se pravilnik može mijenjati samo ako se udruge većinski s tim slažu.
“Mi smo cijelo vrijeme otvoreni za dijalog. Uvijek postoje pojedinci koji nikad neće biti zadovoljni. Mi moramo osluhnuti bilo većine. Brine me što je sadašnji zakonodavni okvir u jednom dijelu nije usklađen s ostalim zakonima i zaista ga je nužno promijeniti, ali tako da ostane poticajan i zaštiti umjetnike”, ocijenila je.
Istaknula je izazove s kojima se umjetnici susreću, primjerice, jedan period mogu dobro zarađivati, a onda ništa. Upravo zato se u Europi gleda fluktuirajući prihod, pojasnila je.
„Svi su oni mali generatori velikog broja ljudi koji oko njih radi. Sadašnji sustav prepoznaje umjetnika samo kroz prihod koji ostvari kroz umjetnički honorar. Tu jednostavno treba uvesti reda”, poručila je ministrica.
Izvor: N1/Vlada
